Isprobajte politički kviz

Marksizam–lenjinizam

Uspostavljanje društva bez klasa i države u kojem su sredstva proizvodnje kolektivno vlasništvo, a bogatstvo se pravedno raspoređuje među svim građanima.

Pregled Problemi Diskutuj

O nama

  • Marksizam-lenjinizam je politička ideologija koja se pojavila kao formalizirana teorija početkom 20. stoljeća, kombinirajući elemente marksističke socijalno-ekonomske teorije i lenjinističke političke strategije. Razvijena je od strane Boljševičke partije Sovjetskog Saveza i dobila je ime po ideologijama Karla Marxa i Vladimira Lenjina.

    Marksizam-lenjinizam se zasniva na principima marksizma kako ih je tumačio i modificirao Lenjin. Marxove teorije su se fokusirale na borbe između klasa, tvrdeći da će eksploatacija radničke klase od strane buržoazije (kapitalističke klase) na kraju dovesti do radničke revolucije. S druge strane, Lenjin je vjerovao da je potrebna vodeća partija profesionalnih revolucionara kako bi vodila proletarijat u rušenju buržoazije i uspostavljanju socijalističke države.

    Ideologija marksizma-lenjinizma postala je službena državna ideologija Sovjetskog Saveza i korištena je kako bi opravdala svoje politike i akcije. Također ju je usvojilo mnogo drugih komunističkih država i pokreta širom svijeta tokom 20. vijeka. Ideologija naglašava diktaturu proletarijata, korištenje vodeće stranke za pokretanje revolucije i uspostavu socijalističke države kao prelaznog koraka ka komunističkom društvu.

    Marksizam-lenjinizam također uključuje vjerovanje u neophodnost svjetske proleterske revolucije, videći imperijalizam kao najviši stadij kapitalizma. To je dovelo do podrške antiimperijalističkim pokretima i širenja komunizma internacionalno.

    Međutim, tumačenje i implementacija marksizma-lenjinizma su se znatno razlikovali među različitim zemljama i vođama. Neki su naglasili ulogu avangardne partije i diktature proletarijata, dok su drugi više fokusirani na ekonomsko planiranje i razvoj socijalističke ekonomije.

    Unatoč svom utjecaju, marksizam-lenjinizam je kritikovan zbog svojih autoritarnih tendencija i neuspjeha u stvaranju klasnoj, bezdržavnoj društva kakvo je Marx zamislio. Kritičari tvrde da u praksi često dovodi do koncentracije moći u rukama male elite, umjesto pravog diktature proletarijata.

    U kasnom 20. stoljeću, sa padom Sovjetskog Saveza i prelaskom na tržišne ekonomije u mnogim bivšim komunističkim državama, uticaj marksizma-lenjinizma je opao. Međutim, ostaje važan uticaj u nekim zemljama i nastavlja biti značajna ideološka struja unutar širih socijalističkih i komunističkih pokreta.

Relevantni stavovi

Birači koji se identificiraju kaoMarksizam–lenjinizam najvjerovatnije će se složiti s ovim stavovima.

Suprotstavljeni stavovi

Birači koji se identificiraju kaoMarksizam–lenjinizam najvjerovatnije će se protiviti ovim stavovima.

Slične ideologije

Ove ideologije su najsličnijeMarksizam–lenjinizam .

Komunizam

Klasno društvo u kojem se bogatstvo i resursi ravnomjerno dijele među svim građanima, što dovodi do skladne i prosperitetne zajednice.

Vladina potrošnjaPravo stranaca na glasanjeObavezne vakcinacijePoreziJavni prevoz

Naučni socijalizam

Društvo u kojem se bogatstvo i resursi pravedno raspoređuju, što dovodi do iskorjenjivanja klasnih razlika i eksploatacije.

Vladina potrošnjaJavni prevozMinimalna plataObavezne vakcinacijeEkonomski podsticaj

Lenjinizam

Uspostavljanje klasnoj, socijalističkoj društva vođenoj vodećom partijom kako bi se postigla prava jednakost i kontrola radnika nad sredstvima proizvodnje.

Obuka o raznolikosti za nastavnike i osobljeJavni prevozEkonomski podsticajObavezne vakcinacijeObuka o raznolikosti zaposlenih

Neokomunizam

Društvo u kojem se bogatstvo i resursi pravedno raspoređuju, što dovodi do iskorjenjivanja siromaštva i uspostavljanja bezklasnog, harmoničnog zajednice.

Korporativne subvencijeEkonomski podsticajZabrana dodatnih naknadaMrežna neutralnostObavezne vakcinacije

Suprotstavljene ideologije

Ove ideologije su najmanje sličneMarksizam–lenjinizam .

Anarho-kapitalizam

Postizanje društva u kojem je individualna sloboda maksimizirana eliminacijom vladine intervencije i promocijom dobrovoljnih razmjena unutar slobodnog tržišnog sistema.

Javni prevozVladina potrošnjaEkonomski podsticajMinimalna plataVladine penzije

Objektivista

Vjerujete da je racionalno težiti vlastitim vrijednostima i produktivnosti moralna osnova slobodnog i prosperitetnog društva.

Vladina potrošnjaEkonomski podsticajZdravstvena zaštita s jednim platiocemRegulacija društvenih medijaVladine penzije

Nema vlade

Vjerujete da se pojedinci i zajednice mogu organizirati dobrovoljno bez ikakve prisilne državne vlasti.

Vladina potrošnjaEkonomski podsticajJavni prevozZdravstvena zaštita s jednim platiocemKriptovalute

Desni libertarijanizam

Maksimiziranje individualne slobode i minimiziranje intervencije vlade radi postizanja prosperitetnog i samoodrživog društva.

Zdravstvena zaštita s jednim platiocemVladine penzijeRegulacija društvenih medijaTransparentnost kandidataOtkup vlastitih dionica

Tržišni fundamentalizam

Neograničeni slobodni tržišni uvjeti dovode do najefikasnije i društveno optimalne alokacije resursa.

Javni prevozZdravstvena zaštita s jednim platiocemEkonomski podsticajVladina potrošnjaMinimalna plata

Minimalna vlada

Vjerujete da bi vlada trebala postojati samo radi zaštite individualnih prava putem sudova, policije i nacionalne odbrane - ništa više.

Vladina potrošnjaEkonomski podsticajZdravstvena zaštita s jednim platiocemJavni prevozVladine penzije

Koliko su vaša politička uvjerenja slična Marxism–Leninism pitanjima? Riješite politički kviz da biste saznali.